Sportska prehrana - II. dio
Osnova za izgradnju tijela predstavljaju proteini (bjelančevine). Protein je riječ grčkog podrijetla, a znači „prvo“. Oni su uz vodu glavni sastavni dio ljudskog tijela.
Proteini su muskulatura, enzimi, hormoni, koža, kosa. Za razliku od ugljikohidrata i masnoća, u našem se organizmu ne mogu stvarati rezerve proteina, već se moraju unositi u svakodnevno tijelo svakodnevno putem prehrane. Fizičkom aktivnošću podražavaju se mišićna vlakna to dolazi do kontrakcija i relaksacija, ubrzavanja metabolizma, čime se proteini u nama troše i razgrađuju. Prilikom nedostatka proteina tijelo počinje trošiti vlastite tjelesne proteine, što smanjuje ukupnu sposobnost organizma za rad. Time je unošene potrebne količine proteina od posebne važnosti. Proteini se sastoje od aminokiselina povezanih u dugačke peptidne lance. Kvaliteta proteina rezultira uz količine i vrste zastupljenih aminokiselina i njihovog međuodnosa u peptidnom lancu, te o sposobnosti njihove razgradnje i krajnje iskoristivosti u organizmu. Izvori proteina iz hrane su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, meso, riba, soja i mnoge druge namirnice. Dnevna potreba proteina, za odrasle osobe koje se ne bave sportom, iznosi 0,8 g po kilogramu tjelesne težine. Kod sportaša priča je nešto drugačija jer ovisi o vrsti sporta i intenzitetu vježbanja. Neki od razloga tome su veća mišićna masa, brži metabolizam, povećani zahtjevi za hormonalni sustav sportaša. Tako je 1,5 – 2.0 g proteina po kilogramu tjelesne težine smjernica prema kojoj bi svaki sportaš trebao težiti, a koja će mu osigurati pravilno funkcioniranje tjelesnih sustava.
Vitamini predstavljaju osnovu zdrave prehrane svih populacija pa tako i sportaša. Oni su tvari koje se u hrani nalaze u malim količinama, a tijelo ih samo ne može proizvoditi. Vitamini bi se redovito trebali unositi u organizam kako bi pomogli u upravljanju većine procesa izmjene tvari u organizmu, ali i za dobivanje energije i izgradnju proteina. Potrebna količina vitamina dobiva se raznovrsnom i pravilnom prehranom.
Minerali su tvari anorganskog podrijetla koje tijelo ne može samo proizvoditi. Svakodnevnom prehranom u organizam se unose u obliku soli. Oni u našem organizmu održavaju stalan odnos van staničnih i unutar staničnih tekućina. Također su sastavni dio enzima, utječu na proizvodnju hormona, sudjeluju u prijenosu živčanih impulsa te brinu za kvalitetu stanja našeg organizma. Tijelo putem znoja i mokraće gubi minerale. Izgubljeni minerali moraju se nadoknaditi putem hrane i tekućina. U sportu, ali i svakodnevnom životu minerali osiguravaju učinkovitost organizma.
